ENGLISH

TRGOVINA LJUDIMA


Trgovina ljudima dio je nove terminologije u predstavljanju problema ropskog položaja ljudi. Zato bi najjednostavnija definicija ovog pojma glasila da je “trgovina ljudima, posebno ženama i djecom, trgovina ljudskom bijedom, te predstavlja jedan od najvećih zločina našeg doba” (Bjelica, 2001; Cockburn, 2003).

„Trgovina ljudima“ znači regrutovanje, transport, transfer, skrivanje ili prihvat osoba putem prijetnje ili upotrebom sile ili drugih oblika prinude, otmice, prevare, obmanjivanja, zloupotrebe vlasti ili stanja ugroženosti, davanja ili primanja novca ili beneficija za dobijanje pristanka osobe koja ima kontrolu nad nekom drugom osobom, u svrhu eksploatacije.“ (Palermo protokol, član 3, UN). Izraz trgovina ljudima isto tako obuhvata sljedeće pojmove krivičnih djela koja su predviđena Krivičnim zakonom Bosne i Hercegovine: zasnivanje ropskog odnosa i prijevoz osoba u ropskom odnosu, krijumčarenje osoba, međunarodno vrbovanje radi prostitucije i nezakonito uskraćivanje identifikacijskih dokumenata. Ovaj termin, takođe, obuhvata krivična djela trgovine ljudima koja su predviđena krivičnim zakonima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine radi vršenja prostitucije, iskorištavanje djece u svrhu pornografije, proizvodnja i prikazivanje dječije pornografije, navođenje na prostituciju i upoznavanje djeteta sa pornografijom.

Iako problem trgovine ljudima u poslijednje vrijeme privlači sve veću pažnju na političkom planu, on je još uvijek veoma daleko od rješenja. Međunarodna priroda ovog fenomena, propusne i nesigurne granice, složeni uzroci i nedovoljan stepen svijesti o postojanju trgovine ljudima, uz neadekvatne i neusklađene krivične zakone, otežava borbu protiv ove vrste kriminala. Ovako postavljen pristup problemu onemogućava ostvarivanje osnovnih ljudskih prava žrtvama trgovine ljudima, kao i provođenje potrebnih mjera za njegovo sprečavanje.

Slučajevi trgovine ljudima su obično prekogranične prirode. Bosna i Hercegovina je u njima uglavnom zemlja tranzita ili odredišta za žrtve koje dolaze iz zemalja Istočne Evrope. Međutim, u proteklih nekoliko godina se javio novi fenomen u Bosni i Hercegovini – trgovina ženama i djevojkama koje se vrbuju u lance trgovine ljudima na lokalnom nivou u cilju seksualne eksploatacije u drugim dijelovima zemlje. Dok je broj identifikovanih stranih žrtava u stalnom opadanju, broj građanki Bosne i Hercegovine koje su identifikovane kao žrtve trgovine ljudima unutar granica Bosne i Hercegovine je u stalnom porastu. Ogromna većina žrtava trgovine ljudima u Bosni i Hercegovini se vrbuje i postaju predmet trgovine u cilju seksualne eksploatacije. Takođe, sporadično su registrovani i slučajevi trgovine ljudima u svrhu prisilnog rada, organizovanog prosjačenja i ugovorenih brakova. Pitanje eksploatacije rada i prosjačenja nije u prošlosti bilo tretirano na adekvatan način. Iz tog razloga je ovaj problem i dalje prisutan u Bosni i Hercegovini, posebno problem prosjačenja koji je prije svega nuspojava siromaštva u zemlji. Broj djece koja radi na ulicama konstantno raste usljed nedostatka efikasnog mehanizma zaštite od strane relevantnih institucija, posebno među Romskom populacijom. Kada je u pitanju problem prosjačenja djece - djece koja rade na ulici, ovaj problem nije uvijek vezan za seksualno iskorištavanje i više je slučajeva vezano za ekonomsko iskorištavanje - prisilni rad – prosjačenje i zanemarivanje i zapuštanje. Najčešće su ovoj vrsti zloupotrebe izložena djeca i žene pripadnici Romske manjine u BiH.

Bosna i Hercegovina aktivno radi na prevenciji i borbi protiv trgovine ljudima. U okviru Savjeta ministara BiH, odnosno Ministarstva bezbjednosti, funkcioniše Odsjek za borbu protiv trgovine ljudima i ilegalnih migracije na čijem čelu se nalazi Državni koordinator za borbu protiv trgovine ljudima i ilegalnih migracija. Ovaj Odsjek koordinira rad svih državnih i entitetskih organa i institucija, kao i nevladinih organizacija koje se bave borbom protiv trgovine ljudima i direktnom asistencijom žrtvama i svjedocima žrtvama trgovine ljudima. U proteklih nekoliko godina, Bosna i Hercegovina je donijela niz značajnih dokumenata, pravilnika, priručnika i smjernica za borbu protiv trgovine ljudima i direktnu asistenciju žrtvama.

Udruženje „Nova generacija“ od 2005. godine je aktivna u borbi protiv trgovine ljudima, posebno kroz aktivnosti Prihvatne stanice za djecu koja se realizuje zajedno sa Centrom za socijalni rad Banja Luka, a u kojoj se pruža direktna asistencija mališanima koji su na bilo koji način zloupotrebljeni ili eksploatisani. Takođe, kroz Dnevni centar za djecu ulice, radimo preventivno kako bismo spriječili da djeca koja su u riziku da postanu žrtve trgovine ljudima, budu bezbjednija, te da ih sačuvamo od trgovaca ljudima. Nova generacija je i član Regionalnog monitoring tima za borbu protiv trgovine ljudima, te brojnim aktivnostima aktivno doprinosi borbi protiv trgovine ljudima u našoj zemlji. Kao još jedan doprinos, Nova generacija je započela sa realizacijom aktivnosti Sigurne kuće za djecu žrtve seksualnog zlostavljanja i trgovine ljudima.

Više korisnih informacija, kao i pristup navedenim dokumentima, možete naći na sljedećim linkovima:

• Odsjek za borbu protiv trgovine ljudima Ministarstva bezbjednosti BIH
• Priručnik za direktnu asistenciju žrtvama trgovine ljudima
• Smjernice o postupanju sa žrtvama trgovine ljudima
• Praktikum za socijalne radnike
• Priručnik za profesionalce za zaštitu djece od trgovine ljudima
• Sigurno dijete – web stranica za borbu protiv dječije pornografije
• BIHAT

 

Radna i seksualna ekploatacija – kako se zaštititi?

Postoje stvari o kojima  treba razmišljati  kada se traži posao u inostranstvu. Jedan od načina regrutovanja koji koriste oni koji se bave trgovinom ljudima, jeste upravo nuđenje posla koji omogućava dobru zaradu, atraktivnu lokaciju, povoljne uslove i slično. U stvarnosti se dešavaju sasvim suprotne situacije od navedenih. Trgovci ljudima prilikom nuđenja posla žrtvi često plaćaju i putne troškove te troškove papira koje je potrebno riješiti u slučaju zaposlenja u inostranstvu. Prilikom dolaska na određenu lokaciju, žrtva se stavlja u položaj dužnika koji mora da vrati uloženi novac u njen/njegov dolazak, hranu, smještaj i drugo. U stvarnosti, ova sredstva je nemoguće vratiti te je rtva uvijek u potčinjenom dužničkom položaju. Ovakvo stanje se koristi za ucjenu i manipulaciju.
Zbog toga je dobro da uvijek provjerite da li ponuđeni posao stvarno postoji i da se proces migracije  vrši na zakonit način. Nikada nemojte davati svoj pasoš/ID osobi koja vam nudi posao, jer je to jedan od načina koji trgovci koriste za kontrolisanje žrtve. Važno je da na ove stvari obratiti pažnju čak i ako se radi o osobi koju poznajete jer su trgovci ljudima obično oni u koje smo stekli povjerenje. Najčešći poslovi koji se nude su poslovi za čuvanje djece, bavljenje manekenstvom, poslovi čišćenja i spremanja kuće čuvanja starih osoba i slično kao i poslova u fabrikama. Važno je obratiti pažnju i na oglase u novinama koje nude vrlo atraktivne mogućnosti za dobru zaradu, a koji ne pružaju dovoljno informacija o samoj ponudi. Za dobro plaćene poslove u inostranstvu, ne zaboravite,  obično je potrebno odgovarajuće obrazovanje i diploma.  Još jedna zamka mogu biti i lični oglasi koji mogu da se pronađu u novinama.
Trgovci ljudima koriste prijetnje, nasilje, izolaciju, zatočeništvo i druge oblike prinude i obmane u cilju kontrole žrtve. Oni mogu prijetnjama žrtvi ili zastrašivanjem da će njegovoj/njenoj porodici ili prijateljima učiniti nešto loše ukoliko odbiju da rade ono što se od njih traži ili ukoliko pokušaju pobjeći. Žrtve su u većini slučajeva fizički i psihički zlostavljane, silovane, ograničeno je njihovo kretanje, komunikacija sa trećim licima pa čak i sa osobama koje koriste njihove usluge ( kao što je to slučaj kod seksualne eksploatacije ).  
Još jedan način za uvlačenje djevojaka u lanac trgovine ljudima odnosno prisilne prostitucije je kroz emocionalnu manipulaciju mladića tzv. “loverboys”. Oni manipulišu mlađim djevojkama na način da su ljubazni, susretljivi, puni razumjevanja, djevojkama obećavaju brak, divan život u inostranstvu, posao i slično. Djevojke se zaljubljuju i u potpunosti prepuštaju mladiću. Nakon toga sa njim odlaze u inostranstvo radi obećanog boljeg života, nakon čega se mladiću gubi svaki trag a one bivaju predane u kandže trgovcima ljudima koji na osnovu njihovog rada ostvaruju veliki profit.
Ova upozorenja možda zvuče kao stvari koje 'nikada ne može da mi se dese ", ali je dobro imati na umu da su ove vrste scenarija realne i da se dešavaju u našem okruženju, ali da o njima često nemamo dovoljno ili nikakvih informacija.  Ako čujete da neko iz vašeg okruženja  govori o unosnom poslu u inostranstvu, skrenite mu pažnju da provjeri sve informacije o samom poslu i poslodavcu, načinu isplate, smještaju i slično. Također je dobro kontaktirati ambasadu zemlje u kojoj se nudi posao te isto provjeriti i na tom mjestu.  Važno je saznati i koji su to potencijalni rizici koji mogu da se dese. Pasoš je važno ne davati trećim licima i imati ga uvijek uz sebe, a ugovor potpisivati samo i isključivo na maternjem jeziku. Za sve informacije možete se obratiti svojoj ambasadi u zemlji u kojoj boravite. Također, dobro je da imate i bar jedan primjerak kopije svoga pasoša ukoliko vam se slučajno desi da ga izgubite.

Dječije prosjačenje - opšti dio

U mnogim gradovima prosjačenje djece je vrlo vidljivo. Djeca koja prose na ulicama su uglavnom romskog porijekla mada se i djeca koja ne pripadaju romskoj populaciji mogu zateći u prosjačenju. Međutim, važno je shvatiti da prosjačenje i kriminalitet nije dio kulture Roma i da se zapravo radi o stereotipima i predrasudama da je to urođeni način života Roma i da oni ne znaju da žive drugačije. Samo ovakvo razmišljanje ukazuje a i podstiče negativan imidž.  
Ono što ljudi možda ne znaju o samom problemu  prosjačenja, kako djece  tako i odraslih, je da često postoji organizirana kriminalna grupa koja stoji iza same organizacije prosjačenja. Novac koji su djeca isprosila, vrlo često ne ide za zadovoljavanje njihovih potreba, već naprotiv za organizovane kriminalne grupe. Ove kriminalne grupe iznajmljuju  ​​ili kupuju  djecu za potrebe  prosjačenja, sklapaju ugovorene brakove te koriste nasilje i prisilu za kontrolu djece, žena i starih lica. Djeca žive u lošim uslovima, sa malo hrane, lošim higijenskim uslovima, često u neadekvatnoj garderobi koje ne odgovaran ni uzrastu ni vremenskim uslovima. Ovakvo održavanje stanja djece pobuđuje sažaljenje kod građana te im oni daju novac. Na taj način i Vi utičete na lošiji položaj djece u društvu te postajete karika u lancu organizovanog kriminala.
Ponekad problem  prosjačenja se prikriva iza sviranja muzičkih instrumenata na ulici ili prodaje sitnih predmeta. Djeca koja su uključena u prosjačenje često se u kombijima prevoze od grada do grada, odvode na vašare, zborove te druge manifestacije gdje ima turista i gdje je veća cirkulacija ljudi.
Djeca Romi, koja su uključena u život i rad na ulici, su zakonski nevidljivi, što znači da nisu upisani u matične knjige rođenih te samim tim ne mogu da ostvare svoja zakonom zagarantovana prava – Pravo na obrazovanje, zdravstvenu i socijalnu zaštitu, pravo na porodicu, pravo na igru i druga.
Jedan od razloga zašto građani daju novac djeci zatečenoj u skitnji i prosjačenju, jeste što su upoznati sa činjenicom da djeca postaju žrtve nasilja ukoliko ne donesu dovoljnu količinu novca. Međutim, i iz ovog razloga se davanjem novca samo podstiče prosjačenje jer organizovane kriminalne grupe upravo žele da probude empatiju kod građana i na taj način manipulišu emocijama.
Nasuprot toga, potrebno je da kada sretnete dijete koje prosi, pere stakla na autu ili obavlja neki drugi rad na ulici pozovete lokalnu policijsku stanicu na broj 122 ili krimolovce 080 020 505.


 

Politika, pravilnici i procedure

Aktuelni projekti i akcije

Partneri